Vrijednosti pomorstva i brodograditeljstva u Republici Hrvatskoj s naglaskom na njezine frekventne trase Kvarnerskog zaljeva i područja Dubrovačko-neretvanske županije prikazane su u sklopu online predavanja „Vrijeme je za maritimnu kulturu“, koje je održano u ponedjeljak, 25. listopada.
Predavanje je istaknulo značajke škverova, položaja gradova i otoka u različitim povijesnim razdobljima, brodograđevne tehnike, najistaknutije jedrenjake od 12. do 19. stoljeća kao i položaj pomoraca i pomorskih društava kroz razvoj pomorskih destinacija. Predavanje je okupilo djelatnike pomorsko-povijesnih muzeja, profesore tehničke kulture osnovnih i srednjih škola, profesore usmjerene na brodostrojarstvo te članove zajednica tehničke kulture i društava pedagoga tehničke kulture.
Uvodno predavanje započelo je predstavljanjem početka i razvoja dubrovačkog pomorstva od 9. do 18. stoljeća što je predstavila viša kustosica Pomorskog muzeja Dubrovnik, Ljerka Dunatov. Prezentirajući kako je Dubrovnik bio velebna pomorska sila za vrijeme Republike objasnila je kako je kroz osvajanja od strane drugih europskih/svjetskih sila uspio zadržati identitet pomorske prijestolnice u južnom dijelu Jadrana. Slušateljima je prezentirala eksponate iz Pomorskog muzeja Dubrovnik – spise, oružje i oruđe, tehničku dokumentaciju i makete brodova kako bi omogućila posjetiteljima upoznavanje s pomorskom tradicijom Dubrovnika.
Nakon prikazivanja povijesnog razvoja južne hrvatske prijestolnice pomorstva i brodogradnje, uslijedila je priča o pomorstvu i pomorskoj baštini Kvarnerskog zaljeva koju je vodio stručni muzejski savjetnik Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, Nikša Mendeš. Slušatelji predavanja uspjeli su naučiti ponešto o važnosti manjih škverova koji su nastali u riječkoj okolici te kako je otočka brodogradnja, s naglaskom na Krk i Lošinj, doprinijela izgradnji prepoznatljivih brodova i brodica koji su obilježili primorska područja. Na kraju predavanja Mendeš je prisutnima govorio o vrijednosti pomorske baštine i kako se njezinoj revitalizaciji pristupilo uključivanjem muzeja u europske projekte vezane za oživljavanje maritimne kulturne baštine.
Završno predavanje osvrnulo se na prikaz pomorske baštine otoka Pelješca, uz naglasak na područje grada Orebića. Predstavljen je način na koji su škverovi jačali nakon razornog potresa u Dubrovniku i kako je jedan takav događaj pospješio razvoj pelješke brodogradnje. Austro-ugarsko razdoblje kao period procvata pomorstva na Pelješcu i ulogu pomorskih društva na otoku prezentirala je kustosica Pomorskog muzeja u Orebiću, Milena Grego-Njakara.
Okupljeni na predavanu iskazali su zadovoljstvo s predavanjima koja su vezana uz pomorsku baštinu, te su naučili kako izrada modela makete broda nosi cijelu priču jednog područja te kako je znanje o pomorstvu i brodogradnji potrebno za njezinu izradu.
Prisutne na predavanju pozdravio je i djelatnik Hrvatskog saveza brodomaketara Vedran Petrušić, istaknuvši potrebu za učenjem i poznavanjem vlastite nacionalne povijesti, ali i činjenice kako su pomorstvo i brodogradnja izgradili identitet cijele naše nacije. Svi prisutni na predavanju dobili su informaciju o budućim redovitim predavanjima koje će Hrvatski savez brodomaketara organizirati, s potrebom naglašavanja ustanova, osoba i djelatnosti vezanih uz temu pomorstva i brodogradnje.
Hrvatski savez brodomaketara nastavit će raditi na online predavanjima u kojima će povezati povijesne, tehnološke, znanstvene, zemljopisne i druge znanosti koje uvelike doprinose razvoju pomorstva. Također, fokusirat će se na važnost pomorstva i brodogradnje za sami nacionalni identitet hrvatskog naroda.
